Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Dušan Vujović ocenio je danas da je prvi godišnji izveštaj o realizaciji Programa reforme upravljanja javnim finansijama 2016–2020. godine pokazao veći napredak u postizanju rezultata nego što je predviđeno tim programom. Vujović je na skupu "Dijalog o politici upravljanja javnim finansijama" (PFM Policy Dialogue) istakao da je najznačajniji napredak ostvaren u okviru mera unapređenja obuhvata i kvaliteta izveštavanja o izvršenju budžeta, daljoj primeni višegodišnjeg programskog budžetiranja na svim nivoima vlasti, kao i unapređenja zakona, propisa i procedura za javne nabavke. Najvažniji reformski ciljevi, kako je naveo, u narednom periodu u okviru tog programa, koji je usvojen 2015. godine, biće planiranje i budžetiranje javnih rashoda, efikasno i efektivno izvršenje budžeta, kao i delotvorna finansijska kontrola. Ministar je najavio da će prioritetne mere, čija je realizacija planirana u ovoj godini, biti unapređenje kredibiliteta, makroekonomskih prognoza i obuhvata republičkog budžeta, bolje srednjoročno planiranje budžetskih korisnika, kao i jačanje operativnih kapaciteta za koordinaciju i budžetsko planiranje javnih investicija.
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Dušan Vujović ocenio je danas da je prvi godišnji izveštaj o realizaciji Programa reforme upravljanja javnim finansijama 2016–2020. godine pokazao veći napredak u postizanju rezultata nego što je predviđeno tim programom.
Vujović je na skupu "Dijalog o politici upravljanja javnim finansijama" (PFM Policy Dialogue) istakao da je najznačajniji napredak ostvaren u okviru mera unapređenja obuhvata i kvaliteta izveštavanja o izvršenju budžeta, daljoj primeni višegodišnjeg programskog budžetiranja na svim nivoima vlasti, kao i unapređenja zakona, propisa i procedura za javne nabavke.
Najvažniji reformski ciljevi, kako je naveo, u narednom periodu u okviru tog programa, koji je usvojen 2015. godine, biće planiranje i budžetiranje javnih rashoda, efikasno i efektivno izvršenje budžeta, kao i delotvorna finansijska kontrola.
Ministar je najavio da će prioritetne mere, čija je realizacija planirana u ovoj godini, biti unapređenje kredibiliteta, makroekonomskih prognoza i obuhvata republičkog budžeta, bolje srednjoročno planiranje budžetskih korisnika, kao i jačanje operativnih kapaciteta za koordinaciju i budžetsko planiranje javnih investicija.
Takođe, kako je dodao, predviđen je i nastavak sprovođenja strategije transformacije Poreske uprave, ali i rad na unapređenju kapaciteta za upravljanje javnim dugom, sprovođenje strategije interne finansijske kontrole u javnom sektoru od 2017. do 2020. godine, kao i dalje unapređenje kapaciteta budžetske inspekcije.
Prema njegovim rečima, poboljšan obuhvat i kvalitet izveštaja o izveštavanju budžeta i fiskalnih izveštaja, unapređenje obuhvata i kvaliteta eksternih revizija, kao i poboljšana interna funkcija kontrole kvaliteta u okviru državne revizorske institucije takođe su prioritetne mere planirane za ovu godinu.
Vujović je ukazao na to da je u prethodnom periodu urađeno dosta toga, ali da mora još mnogo da se učini kako bi Srbija mogla da bude tamo gde želi, dodavši da je reforma javnih finansija prioritet Vlade i da bez nje ne možemo govoriti o efikasnoj državi.
Takođe, on je podvukao da je potreban zajednički rad kako bi svi ciljevi bili postignuti, i naglasio da je reforma javnih finansija bitna u procesu evropskog pridruživanja, jer se tiče mnogih poglavlja.
Ove godine smo počeli sa originalnim planom budžetiranja koji kreće od početka budžetske godine, dok to nije bio slučaj ranije, objasnio je ministar i poručio da je važno istrajati na tome.
Prošle godine je po prvi put napravljen iskorak u unifikaciji budžetskog planiranja na lokalu i Republici, pri čemu smo na lokalu imali problem jer pravila nisu uvek usaglašena sa planiranjem budžeta i usaglašavanjem na nivou Republike pa se svaka garancija i dug na lokalu pokazuje kao opšti dug u zemlji, upozorio je Vujović.
Šef Sektora za saradnju u Delegaciji EU u Srbiji Holger Šreder objasnio je da je reforma javnih finansija integrisani deo pristupanja Uniji i da treba da se sprovede na sveobuhvatan način.
On je naglasio da je ta reforma dinamičan proces i da je veoma važno da se dijalog o politici upravljanja javnim finansijama operativno sprovodi, i to dva puta godišnje – na početku i na jesen.
Prvi sekretar za privrednu saradnju Ambasade Nemačke u Srbiji Jirgen Šmid ponovio je da Nemačka podržava proces reformi u Srbiji još od 2002. godine i da će to činiti i nakon 2017. godine.